“Stranka je imala unutarstranačke izbore i, umjesto da se bavi sama sobom, priprema se za parlamentarne izbore, koji će se održati krajem sljedeće godine”, rekao je na konferenciji za novinare Jarnjak, dodavši da su glasine o izborima unutar HDZ-a pokušaj spina koji, naglasio je, neće uspjeti.

Potpredsjednik HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak nakon posjeta županijskih organizacija u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, dobio je sliku stanja i u međimurskom HDZ-u.

Vrlo je zadovoljan viđenim jer, kako je rekao, osim što su postignuti dobri rezultati na prijašnjim lokalnim izborima, međimurski HDZ-ovci dobrano rade na programima za sljedeće parlamentarne izbore, čime se, kazao je, uklapaju u nacionalnu sliku priprema za izbore na dulji rok.

Obećavši pomoć s državne razine pri dobivanju i realizaciji projekata, izrazio je zadovoljstvo radom županijske, ali i gradskih te općinskih organizacija, kao i Mladeži HDZ-a koja ima velik broj članova.

Predsjednik međimurskog HDZ Vladimir Ivković kritizirao je aktulanu vlast u Županiji koju čini koalicija SDP-HSS-HSU i HNS nazvavši je demagaškom. Ta vlast ne samo da ne provodi nikakve projekte za razvoj Međimurja, već se na njih ni ne javlja, niti pokazuje interes da bi se privukao novac koji država nudi, rekao je Ivković.

HDZ-ova saborska zastupnica iz 3. izborne jedinice Sunčana Glavak predstavila je tri lokalna projekta za koje su se, kako je naglasila, izborili “oni, kad to već nije učinala aktualna županijska vlast”. Radi se o sjevernoj obilaznici Čakovca, južnoj obilaznici Nedelišća te premještanju graničnog prijelaza u Murskom Središću, što smatra dokazom da Vlada Republike Hrvatske usprkos poteškoćama ima razumijevanja za projekt koji su potrebni Međimurskoj županiji.

“Ovim je činom predsjednik Josipović pokazao nepoštivanje hrvatskih žrtava, Ustava RH i Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, te je verificirao krivotvorenje povijesnih činjenica nastalo iz doba jugokomunističke vladavine, kada se datum 27. srpnja 1941. godine obilježavao kao ‘Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske’, što je ukinuto nakon stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata”, navode u današnjem priopćenju predsjednik HVIDR-e Josip Đakić i predsjednik Glavnog odbora te udruge Josip Periša.

Ističu da se navedena obljetnica ne povezuje s antifašističkom, već velikosrpskom ideologijom, budući da su, tvrde, spomenutog datuma pobunu organizirali četnici, pripadnici tzv. Dinarske divizije pod vodstvom ratnih zločinaca Momčila Đujića i Draže Mihailovića, s ciljem stvaranja velike Srbije. U tim je pohodima etničkog čišćenja, kažu, došlo do teških zločina nad tamošnjim Hrvatima.

“Žalosno je da se na ovakav način i dalje radi na krivotvorenju hrvatske povijesti i veličanju četničke ideologije, iako je Ustavom i hrvatskim zakonima odvojen antifašizam od komunističke i velikosrpske ideologije, jasno su određeni datumi obilježavanja obljetnica, te se tako kao Dan antifašističke borbe obilježava 22. lipnja, jer je na taj dan 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred”, navode čelnici HVIDR-e.

Ističu da takvi događaji i kritvorenje hrvatske povijesti posebno pogađaju hrvatske ratne vojne invalide, hrvatske branitelje i obitelji poginulih u Domovinskom ratu, “čije otvorene rane teško zacjeljuju nakon stradavanja u obrani suvereniteta RH od velikosrpske agresije”.(H)

Hrvatska Izrael smatra vrijednim prijateljem i ostat će predana daljnjem razvoju hrvatsko-izraelskog partnerstva i dijaloga, istaknula je premijerka Kosor. U tom kontekstu govorila je i o budućem posjetu Državi Izrael na poziv premijera Benjamina Netanyahua. Susreti na visokim razinama pogoduju jačanju gospodarskih odnosa, a to je područje u kojem dvije zemlje trebaju poboljšati suradnju. Premijerka Kosor upoznala je predsjednika Peresa s Programom gospodarskog oporavka te govorila i o strateškom značenju završetka pregovora za ulazak u Europsku uniju. U tom kontekstu, naglasila je da je Hrvatska otvorena izraelskim ulagačima i izrazila uvjerenje da će se povećati izraelske investicije u Hrvatsku. Također, kazala je da vidi moguću suradnju između dvije zemlje u području poljoprivrede i dodala da bi isto tako Hrvatskoj bilo dragocjeno izraelsko iskustvo u navodnjavanju. Razgovaralo se i o drugim područjima suradnje u znanosti, kulturi i HI-tech industriji. Premijerka Kosor posebno je spomenula turizam, kao važnu gospodarsku granu i ovom prilikom pozvala izraelske turiste u Hrvatsku. Predsjednik Peres izrazio je veliku zainteresiranost za izraelske investicije u Hrvatskoj. Istaknuo je kako budućnost ovisi o ulaganju u znanost, te je izvijestio premijerku Kosor o investicijama koje se u tom smislu razvijaju u Izraelu. Također je pozvao hrvatsku stranu da se uključi u te projekte. Peres je također naglasio kako je impresioniran s onim što je vidio u Hrvatskoj i potencijalom za razvoj bilateralnih odnosa.

Prilikom susreta predsjednica Vlade Jadranka Kosor izrazila je potpunu privrženost Republike Hrvatske politici koja najdublje osuđuje holokaust i istovremeno radi na edukaciji novih naraštaja da se takva tragedija više nikada ne dogodi. Izraelski predsjednik Shimon Peres zahvalio je predsjednici Kosor na svemu što Vlada Republike Hrvatske čini na tom području, ali i na njenom osobnom angažmanu

Predsjednica stranke i vlade, ujedno i počasna predsjednica Mladeži HDZ-a, zatražila je potporu podmlatka stranke politici vlade – provedbi Programa gospodarskog oporavka, završetku pregovora s Europskom unijom te borbi protiv korupcije.

Kosor je istaknula kako su pred vladom još mnoge teške odluke, poput rebalansa proračuna i dovršetka pregovora o pristupanju EU. Potpisivanjem pristupnoga sporazuma iduće godine Hrvatska bi, istaknula je, dobila mogućnost sudjelovanja u raspravi o donošenju proračuna EU za 2012. godinu i financijskih sredstava od 3,5 milijarda eura namijenjenih Hrvatskoj.

Iskaznice Mladeži HDZ-a dobili su danas novi članovi koji su se stranci priključili u posljednjih mjesec i pol dana, no Kosor je naglasila da se od njezina dolaska na čelo stranke Mladeži HDZ-a pridružilo ukupno 10.000 novih članova.

Predsjednica Mladeži HDZ-a Marina Banić kazala je da ta politička stranka ima najbrojniji podmladak od 65 tisuća članova koji su, naglasila je, spremni biti vjetar u leđa HDZ-u na parlamentarnih izborima 2011. godine

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor upoznala je danas u Banskim dvorima predsjednicu globalnog Transparency Internationala Huguette Labelle s naporima koje Hrvatska ulaže u suzbijanju korupcije.

Premijerka Kosor kazala je da Vlada RH prepoznaje i iznimno cijeni dugogodišnji rad Transparency Internationala. Podsjetila je da je nedavno na obilježavanju deset godina rada Transparency Internationala u Hrvatskoj kazala da je rad te organizacije nadahnuće i poticaj njezinom svakodnevnom poslu na stvaranju preduvjeta za suzbijanje korupcije. Također, rekla je kako je suzbijanje korupcije jedan od tri ključna prioriteta rada Vlade. U tom kontekstu dodala je da su zacrtani vrlo jasni ciljevi rada u ovom području usvajanja Strategije suzbijanja korupcije i pratećeg Akcijskog plana.

Među najvažnijim rezultatima Akcijskog plana premijerka je izdvojila da je samo u 2009. godini izrečeno 138 % više presuda za kaznena djela korupcije, nego u 2008. Donesen je novi Zakon o kaznenom postupku, osnovan je Središnji ured za javnu nabavu čijim se radom samo u 2010. planira uštedjeti 300 milijuna kuna. Premijerka Kosor spomenula je i rješavanje problema vezanih uz dugovanje javnih poduzeća.

Zahvalivši na prijemu i informacijama vezanim uz suzbijanje korupcije u Hrvatskoj, predsjednica Transparency Internationala istaknula je da su u mnogim razgovorima pohvaljene mjere u posljednjih godinu dana u borbi protiv korupcije, čime je ostvareno više nego u 19 godina od osamostaljenja. Isto tako rekla je da je puno učinjeno u reformi pravosuđa i posebno pohvalila napore koji su rezultirali otvaranjem Poglavlja 23.

Zaključeno je da je borba protiv korupcije borba za zaštitu ljudskih prava i sloboda svakog čovjeka te da u toj borbi moramo biti dosljedni i principijelni.

“Kukuriku koalicija, koju ja zovem piju-piju koalicijom, jer više sliče na pile, nego na kokota, u kratkim hlačama obilazi Hrvatsku i govori da je vlada prezadužila zemlju”, rekao je predsjednik Kluba Andrija Hebrang, na konferenciji za novinare u Saboru.

Ustvrdio je da je u razdoblju SDP-ove vlade, od 2000. do 2003., dug središnje države narastao s 38 na 50 milijardi kuna, dok je HDZ-ova vlada taj dug kroz šest godina smanjila za 20 posto.

“Unutarnji dug javnih poduzeća za njihove je vlasti porastao s 25 na 41 milijardu kuna, a u našem je mandatu povećan na 77 milijardi, što je jednak rast”, rekao je Hebrang.

Odbacio je tvrdnje da vlada “ne zna raditi velike rezove”, ističući da je za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi te izdvajanja za zdravstvo i socijalu trebaju godine, kako ne bi došlo do poremećaja u socijalnoj strukturi.

Hebrang je suglasan s izjavama guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, koji upozorava na visok proračunski deficit i vanjski dug, ali ističe da Hrvatska po tim pokazateljima stoji bolje od mnogih europskih zemalja.

“Europa u Hrvatskoj dobiva pouzdanog i financijski stabilnog partnera, a ne još jedan problem”, poručio je Hebrang, navodeći da je dug središnje države oko 50 posto BDP-a, dok su, primjerice, Njemačka, Španjolska, Velika Britanija i Italija prešle zacrtanu granicu od 60 posto BDP-a.

Kad je riječ o nezaposlenima, Hebrang je ustvrdio da oporba “broji nezaposlene, a ne želi reći da je taj broj za 15 posto manji nego dok su bili na vlasti”.

I Goran Marić odbacuje tumačenja da proračunskim deficitom i zaduživanjem vlada pokazuje nesposobnost.

Kazao je da zaduživanje treba demistificirati, ističući da je u vanjskom dugu 12 milijardi duga špekulativnog kapitala, “s kojim Hrvatska nema nikakve veze, osim na statističkoj razini”.

Frani Matušiću smetaju izjave HNS-ovca Radimira Čačića, kojemu je poručio da mu “ne preporučuje da svoju budućnost planira u vladi, jer bi mu budućnost mogla biti u sasvim drugačijim, ograničenim uvjetima”.

“Osoba s takvom mrljom na savjesti, pred kojom je i sudski proces, ne bi se više trebala baviti politikom. To je svima jasno. U demokratskim zemljama i demokratskim strankama uobičajeno je da se nakon takvog čina podnosi ostavka i takve se osobe više ne bave politikom. Očito da HNS nije demokratska stranka, kad njezin lider ne postupa kako je uobičajeno u demokratskim zemljama”, rekao je Matušić.

Podsjetio je i da je Čačiću utvrđen sukob interesa dok je obnašao dužnost ministar graditeljstva, razvitka i obnove.

Novinare je zanimalo je li izlazak dvojice HSLS-ovih zastupnika iz stranke osveta HDZ-a za HSLS-ovo napuštanje vladajuće koalicije.

“Ne radi se o osveti, nego samo o nastavku tradicije HSLS-a”, odgovorio je Hebrang, podsjetivši da je HSLS to učinio i SDP-ovom premijeru Ivici Račanu.

“Ako još jednom to ponove, HSLS će definitivno nestati”, rekao je Hebrang, tumačeći da se radi o “stranci koja ne uči iz vlastitih pogrešaka”.

“Maloprije smo potpisali sporazum o suradnji kojim smo se obvezali, ja kao predsjednica Vlade i stranke i Čehok, Korušec i Horvat o potpori Vlade u Hrvatskom saboru u provedbi najvažnijih projekata – završetak pregovora, ulazaka u EU, borbu protiv korupcije, provedbu Programa gospodarskog oporavka i ravnomjerni razvoj svih krajeva RH”, kazala je Kosor na konferenciji za novinare u Vladi.

Čehok je izjavio kako je danas izašao iz HSLS-a i najavio da će s ostalom dvojicom zastupnika u Saboru osnovati klub nezavisnih zastupnika.

“Naš klub nezavisnih zastupnika može biti dobar cement za parlamentarnu većinu i Vladu”, dodao je Čehok.

Smatra da je njegova bivša stranka (HSLS) izlaskom iz vladajuće koalicije “donijela lošu odluku u zlo vrijeme”.

Predsjednik Matice umirovljenika Josip Vincek i predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić dali su punu potporu Programu gospodarskog oporavka kao i provedbi svih zacrtanih mjera.
Na današnjem sastanku razgovaralo se o isplati mirovina, povratu rate obeštećenja umirovljenicima, nužnosti reforme mirovinskog sustava te smanjenju broja jedinica lokalne samouprave.
Zahvalivši na potpori Programa gospodarskog oporavka premijerka Kosor rekla je da će i ove godine Vlada osigurati sredstva za obeštećenje umirovljenicima. Što se tiče isplata mirovina kazala je da za to nema bojazni.

“Zajednička je konstatacija da je ulazak Hrvatske u EU notorna činjenica i da će se to dogoditi ubrzo. Udaljenost od 500 posljednjih metara kratak je, ali zahtjevan put”, rekla je Kosor na konferenciji za novinare na kraju dvodnevnog skupa koji je okupio nekoliko premijera iz Unije, regionalnih zemalja i visokih predstavnika brojnih međunarodnih organizacija.

Po njezinim riječima, summit koji održan u gradu pod Srđem bio je važan i uspješan, i po razini sudionika i po sastancima s kolegama premijerima na marginama skupa.

“Poruka je da će Hrvatska snažno podupirati euroatlantske integracije naših susjeda, posebno kada postanemo članica Unije”, istaknula je predsjednica hrvatske vlade i podsjetila da je Hrvatska to praktično pokazala predajući prijevod pravne stečevine EU-a susjednim zemljama.

Kosor je rekla da je od premijera iz zemalja članica EU-a – francuskog Francoisa Fillona, slovenskog Boruta Pahora, bugarskog Bojka Borisova i poljskog Donalda Tuska dobila bezrezervnu potporu za završetak pregovora krajem ove ili početkom iduće godine i procijenila da su izgledi za to odlični.

S kolegama iz zemalja regije – premijerima Albanije i Kosova Saliem Berishom i Hashimom Thaciem, bilo je riječi o jačanju gospodarske suradnje te je dogovoreno nekoliko konkretnih projekata koje će razrađivati ministri i stručnjaci, dodala je premijerka.